Kako je biti direktor Ekonomske škole, šta podrazumeva sedenje na toj stolici?
Podrazumeva najmanje sedenja; podrazumeva biti stalno u pokretu. Direktor je odgovoran za organizaciju nastave, da ta nastava bude stručna. Međutim pored te osnovne stvari bar u ovo današnje vreme, bitno je da se odradi puno posla po pitanju marketinga u korist škole i pojedinih obrazovnih profila, za zaposlene u školi. Direktor treba da bude klasični menadžer, koji će pokušati u okruženju u kome se nalazi, da pribavi sredstva, donacije, neke materijalne dobiti koje će biti u korist učenika i zaposlenih u kolektivu.
Šta mislite koliko su učenici po završetku srednje Ekonomske škole stručni da obavljaju praktične poslovne?
Smatram na osnovu ličnog saznanja i na osnovu razgovora sa kolegama i ljudima, kod kojih se učenici po završetku škole, zapošljavaju da nisu toliko osposobljeni za rad, koliko su osposobljeni u nekim saznajnim elementima neophodnim za kasniji nastavak školovanja. Čini mi se da će reforma školstva koja se planira 2006. – 2007. godine ići u korist toga, da se nakon završetka srednje škole zaista učenik osposobi za samostalno obavljanje nekog posla. Doprinos tome je novi orazovni profil poslovni administrator. Čini mi se da će taj profil, u odnosu na sadašnjeg ekonomskog tehničara i finansijskog administratora biti spremniji i osposobljeniji za rad posle školovanja. Mislim da će u budućnosti, nastati prava konkurencija između pkola, kada poslodavac, po završetku srednje škole zaposli ekonomskog tehničara iz ekonomske škole u Užicu ili neke druge ekonomske škole. Tada će se videti razlika u kvalitet učenika i videti gde se kako radi.
Kakav je značaj za školu uvođenje novog obrazovnog profila poslovni administator?
Krajem 2002. godiine poslata je informacija od strane Ministarstva prosvete iz Beograda svim ekonomskim školama da se prijave na konkurs za dobijanje novog obrazovnog profila. Taj obrazovni profil podrazumeva kompletno nov nastavni plan i program. Nemačka organizacija GTZ finansirala je u tu ideju i opremu u vrednosti od 30.000 evra. Ceo novi kabinet ( poslovni biro ) je poklon, odnosno donacija GTZ-a. Naša škola, smatrajući da je to budućnost u ostvarivanju reformi konkurisala je ( uz saglasnost nastavničkog veća ) i uspeli smo da uđemo, među 18 ekonomskih škola, koje su dobiile taj obrazovni profil.
Kolika je mogućnost zaposlenja učenika nakon završetka srednje škole?
U četvrtom razredu ima pet odeljenja ekonomskih tehničara što je ukupno 159 učenika. Mi uvek pravimo plan upisa za narednu školsku godinu. Škola je verifikovana da upiše u okviru područja rada ekonomija, pravo i administracija, sledeće obrazovne profile: ekonomskog tehničara, finansijskog tehničara i poslovnog administratora. U području rada trgovina, ugostiteljstvo i turizam škola je verifikovana za obrazovne profile: kuvara, poslastičara i, od ove godine trgovinskog tehničara četvrti stepen.
Pre nego što pravimo plan upisa, tražimo informacije od Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih u okviru određenih obrazovnih profoila. Upravo i tog razloga upisali smo jedno odeljenje poslastičara, jer je tada, n a Zavodu bilo 13 ili 15 nezaposlenih poslastičara što je mnogo manje od broja nezaposlenih iz ostalih obrazovih profila, koje upisuje naša škola. Ekonomskih tehničara ima dosta, ali je pitanje koliko su i ti podaci verodostojni znajući da velika većina, koja ne upiše fakultet radi na crno. Za obrazovni profil ekonomski tehničar učenici imaju veliko interesovanje. Ono što treba da se vidi je: kakvo je stanje privrede, da se konsultujemo sa tržištem rada, sa privrednom komorom i da vidimo kakve su potrebe našeg privrednog okruženja, za narednih desetak godina. Ne možemo, na primer, školovati carinskog tehničara, ako hoćemo da uđemo u Evropu u kojoj granice između zemalja nestaju i gde nema klasične carine.
Svi bismo želeli da modernizujemo našu školu, ali to povlači pitanje, kakva je njena ekonomska situacija?
Mogućnosti za modernizaciju uvek postoje i samo sedenje na ovoj stolici neće doneti tu modernizaciju. Ukoliko se oslonite na budžet opštine i očekujete da ona sve potrebe škole isfinansira, malo ćete uraditi. Morate da koristite privatne veze i nekoga koga znate da putem sponzorstva, donacija, pa neka su to i sitne stvari. Ja konkretno znam da 9. oktobra, da Dan grada Užica, smo imali uvid u sadržaj jednog biltena, koji je opština izdala, o tome koliko je opština učestvovala u materijlanim troškovima svih škola. Naša škola je bila na zadnjem mestu. Ali opet je urađeno dosta toga. Mi smo pokrenuli inicijativu da, u neko dogledno vreme, možda za dve godine, dobijemo svoju zgradu. Reformom školstva koja je planirana za 2006. – 2007. godinu, mi nećemo upisivati prvi razred, jer osnovci uče devet godina osnovnu školu. Tada će srednja stručna škola trajati tri godine. Predviđa se da će radno vreme srednjih škola biti od 9-17 časova, znači celodnevni boravak. To podrazumeva smanjenje broja učenika, smanjenje broja odeljenja sa 27 na 19 i potrebu da imamo svoju zgradu. Razumevanje i podršku imamo od strane: skupštine opštine, članova saveta roditelja, školskog odbora, ministarstva prosvete. Kada je pomoćnik ministra za srednje školstvo bio u Užicu, tada su ponovo počinjali radovi na medicinskoj školi,ja sam mu uručio pismo u kome ga upoznajemo sa našom inicijativom za dobijanje zgrade.
Šta mislite kakav će efekat postići novi školski list i da li će uopšte biti čitan?
U okviru nepopularnog „đačkog dinara“ predviđen je deo i za školski list. Zato će list biti štampan i svaki učenik će dobiti po jedan primerak besplatno. Očekujem da će list imati podršku među učenicima, članovima kolektiva i roditeljima.
Marijana Blagojević