Pojam bankarskog sistema nije mi nepoznat. Osim sa školskog časa i iz udžbenika, gotovo svakodnevno se sa njim susrećem preko medija. Potrebno je formirati mišljenje i dati neku ocenu trenutnog stanja. Pitanje stanja bankarskog sistema u neraskidivojje vezi sa pitanjemcelokupnog finansijskog sistema. To je razlog da se pozabavim ovom temom kao budući ekonomista. Zvanični podatak je da razloga za brigu nemam, jer je u našoj Republici bankarski sistem stabilan i visokolikvidan. Međutim, mi možda ne bi trebalo to olako da prihvatimo. Lično, zbunjena sam i ne smatram da sam u prilici da dam svoju ocenu.
U Srbiji bankarski sistem čini Narodna banka i trideset poslovnih bankara. Posle ove informacije jasnije mi je čemu toliko reklame. U zemlju poput naše, sa svega sedam miliona stanovnika, 30 je veliki broj. Ponuda i konkurencija su velike, ali zadovoljstvo građanja i nije tako visko. Nemojte se iznenaditi ukoliko Vam Vaša banka danas ponudi novi keš ili stambenikredit uz još povoljnije uslove ili neki za refinansiranje Vaših zaduženja. Poslovnim bankama cilj je da nama pomognu i to tek uz neki mali, zanemarljiv interes. Ali, ja ipak savetujem da se dobro zamislite pre nego što poverujete u te niske kamatne stope. Setite se u kojoj državi živite i zapitajte se sledeće – Ako su cene hleba i mleka visoke, je li moguće da je kredit jeftin?
Ne znam koliko smo uopšte upoznati sa činjenicom da je bankarski život ove države u rukama inostranstva. Većinski deo banaka je u vlasništvu Italije, Francuske, ali i drugih bogatih evropskih zemalja. U samom vrhu je naravno inostrana banka. Mada, ovo ne bi trebalo da nas plaši. Za domaće banke možemo vezivati nekakve prevare, krađe, pa stoga strancima verujemo. Ali, ne brinite, jer sve kontroliše naša centralna banka, koja je tu da očuva „stabilnost i čuva interes građana. U slučaju kredita u švajcarcima guvernerka je tvrdila da je Narodna banka Srbije spremna da pomogne građanima koji su imali ovakva zaduženja. Pa ipak, ništa se značajno nije dogodilo osim poruke da su građani bili upozoreni. I tako mi zarađujemo dinare, a najviše se zadužujemo u evrima. Ne može se proceniti stabilnost našeg bankarskog sistema.
Ako se usudite da budete radoznali ili prosto dobijete domaći zadatak kao ja, shvatićete da je zvaničnih podataka malo. Proćitaćete i gomilu tekstova kako se bankarstvo u Srbiji razbaja i videćete procente većeg profita u odnosu na one u prošlosti. Obratite pažnju kako se aktuelni rezultati upoređuju sa onim iz `90-ih. Ako zaboravimo koliko je to mračno doba iz prošlosti, možemo se radovati i umisliti kako naš bankarski sistem „cveta”. Uključite radio i televiziju, pročitajte novine i radujte se. Tamo gde ima za šampanjac, sve je u redu, pa možete verovati guvernerki kada sa blistavim osmehom i u markiranom kompletu tvrdi da je srpski banarski sistem „visoko likvidan i stabilan”.
No, Srbi, sami razmislite i ocenite trenutno stanje bankarskog sistema u našoj zemlji. Pri tome, ne upoređujete na primer kamatne stope sa onima u razvijenim zemljama da se ne biste iznenadili. Setite se da smo mi zemlja u razvoju i biće bolje sve, pa i bankarski i ceo finansijski sistem čekaju lepša vremena.
Dagović Tamara